Putin potpisao dekret o masovnoj nacionalizaciji privatne imovine
Prvi put objavljeno pre 23 d · ažurirano pre 21 d · 45 s čitanja
Putin je potpisao dekret kojim Ruska vlada dobija ovlašćenje da preuzme ključne infrastrukturne objekte i privatnu imovinu pod izgovorom zaštite od ukrajinskih napada. Institut za proučavanje rata (ISW) upozorava na mogućnost masovne nacionalizacije, a stručnjaci ističu da bi to moglo biti pokušaj prikupljanja sredstava za rat u Ukrajini. Analitičar Majkl Klark upozorava da građani strahuju zaplene novca sa bankovnih računa.
- Putin je potpisao dekret koji omogućava ruskoj vladi da zapleni ključne infrastrukturne objekte i privatna preduzeća.
- ISW smatra da je ovo priprema za masovnu nacionalizaciju pod izgovorom zaštite od ukrajinskih napada.
- Dekret daje Kremlju mogućnost da „privremeno upravlja“ preuzetom imovinom sve dok Putin ne odluči drugačije.
- Stručnjaci tvrde da je nacionalizacija pokušaj da se dopuni državni budžet pod pritiskom rata u Ukrajini.
- Analitičar Majkl Klark izveštava da građani Rusije strahuju da im država može zapleniti novac sa bankovnih računa.
- Planirana zaplena imovine i novca još uvek nije zvanično potvrđena, pa postoji nesigurnost oko njegove realizacije.
Zašto je važno
Dekret bi mogao da utiče na međunarodne investicije u Rusiji i da dodatno pogorša ekonomske posledice rata u Ukrajini.
Važni detalji
- Osobe
- Vladimir PutinMajkl Klark
- Organizacije
- Instituta za proučavanje rata (ISW)Ruska vladaSkaj njuz
- Lokacije
- Rusija
Izvori (1)
Pressco organizuje javno dostupno izveštavanje — ne zamenjuje ga. Pročitajte celu vest kod izvornog izdavača.
Povezane vesti
Trump odlučan da uskoro okonča rat u Iranu, kaže savetnik predsednika SAD za Euronews
Svet1 izvorpre 4 hIsta tema: Međunarodna politikaVens: Izrael je važan partner, ali SAD moraju da zastupaju sopstvene interese
Politika1 izvorpre 1 dIsta tema: Međunarodna politikaItalija produžila kontrole na granici sa Španijom – tenzije u EU
Politika1 izvorpre 2 dIsta tema: Međunarodna politikaSAD preusmeravaju 52 miliona dolara vojne pomoći iz Evrope i Bliskog istoka ka prijateljskim zemljama u Americi